Naginjanje tela u neverbalnoj komunikaciji

Naginjanje predstavlja još jedan bitan segment koji sačinjava govor celog tela. Osobe koje imaju pozitivan stav prema nekome uglavnom teže da se nagnu ka toj osobi dok sede kako bi ili bolje čuli  tu osobu ili joj nešto pokazali. Ukoliko su obostrane simpatije ili pozitivan stav, obe osobe će težiti da se nagnu jedna ka drugoj i telom i glavom kako bi ono što verbalno saopštavaju drugoj osobi sa značajem bilo saopšteno (simulacija velikog poverenja).

body-language-lean-in.jpg
Naginjanje sa jasnim namerama

Naginjanje unazad u većini slučajeva znači da postoji  ne sviđanje tj. antipatija od strane koja se naginje unazad. To se povezuje sa automatskom reakcijom koju ljudi nesvesno rade kad je nešto neprijatno, opasno, nepovoljno itd. Takođe postoje slučajevi da naginjanje unazad može da se protumači kao znak pokazivanja dominacije tako što se teži uspostaviti razdaljina između ljudi .

body-language-lean-in.jpg
Naginjanje unazad kako bi se pobeglo iz zagrljaja ovog momka

Koji položaji još postoje ?

Položaji, kombinacije pozicija naginjanja i držanja tela mogu jođ biti:

  • Naginjanje unazad sa zatvorenim držanjem tela može značiti da je osoba nezainteresovana ili da se ne slaže sa nečim.
  •  Naginjanje unazad sa otvorenim držanjem tela može značiti da osoba posmatra pažljivo.
  • Naginjanje unapred sa zatvorenim držanjem tela može značiti da je osoba neprijateljski nastrojena.
  • Naginjanje unapred sa otvorenim držanjem tela može značiti da osoba pokazuje interesovanje ili slaganje.
  • Naginjanje na bok sa rukom koja je u asimetričnom položaju u odnosu na drugu, može značiti da je osoba u opuštenom raspoloženju i da se relaksira.

Kad osobe drže ruke iza potiljka[1] i sede nagnuto unazad to se može shvatiti kao da ta osoba zna sve  i da pokušava da zaplaši drugu stranu. Ono što je skoro uvek prisutno u poslovanju i poslovnoj komunikacijije prisustvo stresa. Sa povećanjem važnosti posla raste i nivo stresa. Neke osobe umeju da upravljaju stresom ili da ga eliminišu dok neke osobe vidno pokazuju tokom posla. Osoba koja pokazuje stres uglavnom je nervozna, ne može da bude na jednom mestu, lupka nogom, pali-gasi hemijsku olovku, dodiruje lice itd.

Redak je slučaj da se tako neko ponašanje pojavi u poslovanju, ukoliko se i pojavi , onda se to može i shvatiti kao veliko nepoštovanje, snishodljivost i nekultura.

Marko Burazor

*Autor je vlasnik i direktor kompanije za poslovnu edukaciju i konsalting BC Agency , Treninzi.rs
**Treninzi, koučing i konsalting poslovnih, prodajnih i veština komunikacije

Za listu raspoloživih in-house treninga kliknite OVDE

Više informacija na: treninzi.rs@gmail.com – pozovite: +381 64 129 1983

Naši klijenti